Zadaci:
Muzej prikuplja, obrađuje i čuva: podatke o pojedinačnim i grupnim žrtvama zločina genocida i drugim genocidnim činjenicama; građu o zločinu genocida, službena dokumenta, spiskove, svedočenja, muzejske eksponate, fotografije, filmove, video i tonske snimke, knjige, medicinsku i drugu dokumentaciju i dr; podatke od značaja za utvrđivanje organizatora, izvršilaca zločina, naredbodavaca i saučesnika odgovornih za učinjene zločine genocida; podatke o spasiocima žrtava genocida; utvrđuje i radi na obeležavanju mesta stradanja (logora, jama, stratišta žrtava); obezbeđuje korišćenje kulturno-istorijske građe i saznanja kojim raspolaže u kulturne, obrazovne, vaspitne, informativne i druge svrhe putem izlaganja ove građe u okviru stalnih i povremenih izložbi, publikovanja i na drugi način čineći ih dostupnim javnosti; sarađuje sa srodnim institucijama u zemlji i inostranstvu.
Dokumentacija koja se nalazi u Muzeju svojim sadržajem odnosi se, pored zločina genocida, i na ratne zločine, etnička čišćenja, stratišta, jame, logore, zatvore, prinudna raseljavanja, pokrštavanja, uzimanje talaca, prinudni rad, pljačku i uništavanje imovine, kulturno-istorijskih i verskih spomenika, upotrebu nedozvoljenih sredstava u borbi.
Muzej kao najznačajnije datume obeležava 22. april i 21. oktobar koji su i državni praznici u Republici Srbiji i koji imaju veliki značaj u kulturi sećanja na žrtve Drugog svetskog rata.
Kao Dan sećanja na žrtve genocida počinjenog nad Srbima, kao i na žrtve Holokausta i Samudaripena, još 1992. godine članom 2. Zakona o osnivanju Muzeja žrtava genocida ustanovljen je 22. april – dan proboja zatočenika sistema koncentracionih i logora smrti NDH u Jasenovac 1945. godine, koji je postojao od avgusta 1941. do 22. aprila 1945. godine. Jasenovačko gubilište predstavljao je najveći logor i stratište na prostoru okupirane Jugoslavije u Drugom svetskom rat. Time je Republika Srbija postala prva zemlja u svetu koja je, znatno pre nego što je Generalna skupština Ujedinjenih nacija 2005. godine usvojila Rezoluciju o uspostavljanju Međunarodnog dana sećanja na žrtve Holokausta, ustanovila svoj nacionalni dan sećanja.
Zakonom o izmenama i dopunama zakona o državnim i drugim praznicima u Republici Srbiji 22. april istovremeno je utvrđen i kao državni praznik sa statusom dana sećanja.
Istim Zakonom o izmenama i dopunama zakona o državnim i drugim praznicima u Republici Srbiji ustanovljen je kao državni praznik i Dan sećanja na srpske žrtve u Drugom svetskom ratu, u znak sećanja na ratni zločin masovnog streljanja – odmazde nam civilnim stanovništvom Kragujevca i okoline koje su izvršile nemačke okupacione snage 21. oktobra 1941. godine.
Najznačajnija aktivnost:
Muzej žrtava genocida raspolaže bazom podataka žrtava Drugog svetskog rata, državljana Kraljevine Jugoslavije, koja u ovom trenutku sadrži oko 660 000 imena i prezimena žrtava. Ova aktivnost realizuje se kao revizija Popisa „Žrtve rata 1941-1945“ iz 1964. godine. Cilj ove aktivnosti je poimenično utvrđivanje žrtava Drugog svetskog rata sa područja tada okupirane Kraljevine Jugoslavije (1941-1945) i to sa punom identifikacijom, bez obzira na nacionalnu, versku, etničku, ideološku i vojno-formacijsku pripadnost.
Delatnost:
Deo muzejskih zbirki je u kontinuiranom procesu prinovljavanja, obrade i digitalizacije.
Muzej je do sada objavio više od 180 naučnih monografija, realizovao više od 30 izložbi koje su predstavljene u Republici Srbiji i regionu, na prostorima nekadašnje Jugoslavije. Neke od izložbi Muzeja predstavljene su u Italiji, Francuskoj i Velikoj Britaniji.
Muzej je realizovao nekoliko projekata čiji su rezultat bili dokumentarni i dokumentarno-igrani filmovi o logorima u Jasenovcu, na Starom Sajmištu, o streljanju civila u Kragujevcu oktobra 1941. godine…
Muzej ima dugogodišnju plodotvornu saradnju sa referentnim nacionalnim ustanovama u oblasti kulture, prosvete, nauke i umetnosti u Republici Srbiji i inostranstvu, kao i sa Srpskom pravoslavnom crkvom.
Posebnu pažnju stručnjaci Muzeja posvećuju realizaciji brojnih programa u oblasti naučno-istraživačkog rada, kulture, prosvete, kulture sećanja, umetnosti, izdavaštva i informisanja na celokupnom području Republike Srbije, kao i u inostranstvu.
Muzej ima specijalizovanu biblioteku sa bezmalo 10 000 naslova monografskih i serijskih publikacija.
Muzej se bavi naučno-istraživačkim radom. Stručnjaci u Muzeju, kao i brojni saradnici, ostvarili su najviše rezultate u nauci. Objavljuju radove u najznačajnijim naučnim časopisima, učestvuju na domaćim i stranim naučnim skupovima, konferencijima, okruglim stolovima…
Muzej ostvaruje značajnu međunarodnu saradnju kroz učešće u brojnim projektima i drugim aktivnostima.
Počev od 2022. godine, Muzej je, pored ostalog, dobio i funkciju Nacionlane kancelarije Republike Srbije za saradnju sa IHRA (International Holocaust Remembrance Alliance).
Muzej je predstavljen i u brojnim medijima (televizija, radio, štampa, internet portali). Ova saradnja se ostvaruje kroz gostovanja, izjave, razgovore, intervjue… Stručnjaci Muzeja su često angažovani kao konsultanti na realizaciji najznačajnih projekata u medijima. Naročito je značajna saradnja u projektima javnog servisa, Radio-televizije Srbije.
Muzej je navedene rezultate rada, koji prevazilaze domete malog broja stručnjaka angažovanih u samoj ustanovi, ostvario za svega tri decenije postojanja.
U prethodne dve godine, država je prepoznala značaj Muzeja što je vidljivo kroz povećanje broja stalno zaposlenih i stručnih saradnika i povećanje finansijskih sredstava za realizaciju programa rada i drugih projekata Muzeja, koje on obavlja samostalno ili u saradnji sa drugim institucijama, ustanovama, organizacijama i pojedincima.
Povodom obeležavanja jubilarne 30. godišnjice Muzeja žrtava genocida, predsednik Republike Srbije g. Aleksandar Vučić odlikovao je ovu ustanovu kulture od nacionalnog značaja Zlatnom medaljom za zasluge za Republiku Srbiju.
Zbirke i fondovi:
Muzej ima više od 15 ličnih fondova sa 52 000 dokumenata i 40 000 skeniranih jedinica dokumentarne građe. Muzej raspolaže i sa više od 230 arhivskih kutija sa 200 000 dokumenata iz perioda Drugog svetskog rata i ratova za jugoslovensko nasleđe (1991-1999), zbirkom dokumentarnih fotografija sa više od 20 000 fotografija, zbirkom digitalne arhivske građe (sa oko 1 500 000 jedinica), zbirkom video i audio zapisa sa više od 200 sati materijala (400 CD/DVD).
- Muzej ima značajne zbirke umetničkih dela, predmeta, vatrenog i hladnog oružja.
- Muzej poseduje originalna dokumenta i predmete logoraša iz logora u NDH.


